Странице

Оdeljenja

Milena Stefanović, prof.

Poštovani učenici,
Obraća vam se vaša profesorka istorije.
Na ovom blogu dobijaćete nastavne sadržaje, pitanja i uputstva.
Preporučujem praćenje bloga u danu održavanja našeg časa.

уторак, 31. март 2020.

Prvi svetski rat 1914 – 1918.





Prvo da se razjasne pojmovi kolonije i metropole, da bi se shvatio uzrok ovog, do tada, najvećeg oružanog sukoba u istoriji čovečanstva.

Kolonije su siromašne, privredno nerazvijene države Azije, Afrike i Južne Amerike, koje se nalaze u zavisnom položaju u odnosu na bogate i moćne države, koje svoje kolonije drže pod stalnim vojnim, političkim i ekonomskim pritiskom. Kolonije su privlačne zbog jeftinih ruda, metala, sirovina, radne snage, prirodnih bogatstava.

Metropole su bogate razvijene države koje poseduju kolonije.
-  Uzrok rata: težnja tek stvorenih država Nemačke, Italije i Austro – Ugarske da izvrše novu podelu sveta i da od Britanije, Francuske i Rusije preotmu kolonije radi sopstvenog bogaćenja
-  Povod rata: Sarajevski atentat 28.6.1914. (Ubistvo austro – ugarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda u Sarajevu koje je počinio Gavrilo Princip, član tajne organizacije Mlada Bosna koja se borila za oslobođenje Bosne i Hercegovine od austro – ugarske vlasti)
-  Ultimatum iz Beča upućen srpskoj Vladi 23.7.1914.
-  Početak rata 28.7.1914., kada je Austro – Ugarska objavila rat Srbiji, jer je Srbiju optužila za atentat
-  Vojni blokovi (savezi država) u ratu:
           1.Centralne sile (Trojni savez) – Nemačka, Italija, Austro – Ugarska, Turska, Bugarska
           2.Velika antanta (antanta je savez, dogovor ili sporazum) – Velika Britanija, Francuska, Rusija, Belgija, Grčka, Rumunija, Kina, Japan, SAD, Srbija, Crna Gora
-  Glavni frontovi:
1.      Zapadni – od Severnog mora do Švajcarske
2.      Istočni – od Baltičkog mora do Rumunije
3.      Južni ili Balkanski – južno od Save i Dunava
-  Kraj rata 11.11.1918., kada je Nemačka potpisala kapitulaciju tj.predaju. (ovaj dan se obeležava kao državni praznik u Srbiji)
-  Posledice i rezultati rata: 10 miliona poginulih, 20 miliona ranjenih, uništeni putevi, mostovi, pruge, fabrike, stambene zgrade, spomenici kulture, srušena četiri carstva (Nemačko, Austro – Ugarsko, Rusko i Tursko), stvorene nove države (Poljska, Čehoslovačka, Mađarska, Austrija, Baltičke zemlje, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca)
-  Karakter rata: osvajački, osim za Srbiju i Crnu Goru koje vode oslobodilački rat
-  Mirovna konferencija održana u Versaju, kod Pariza, 1919.
-  Društvo ili Liga naroda stvoreno je 1919., kao međunarodna organizacija za očuvanje mira i bezbednosti u svetu, i preteča je današnjih Ujedinjenih nacija


DOMAĆI: Prepisati teze i pročitati odeljak Početak rata na strani 58. do bitke na reci Marni

понедељак, 30. март 2020.

Pitanja za drugi kontrolni (Šestojanuarska diktatura, Kraljevina Jugoslavija 1934 – 1941.)




11. Šta je lažni parlamentarizam i u kom periodu je postojao u Kraljevini SHS?
12. Kada je bio skupštinski atentat i šta se dogodilo?
13, Kada je kralj Aleksandar izvršio državni udar i koje su promene nastale u državi?
14. Zašto je kralj Aleksandar izvršio državni udar i pod kojim imenom je taj udar poznat?
15. Kada je i kako Kraljevina SHS promenila naziv?
16. Kada je i kako podeljena Kraljevina SHS?
17. Objasni pojmove: SDK, diktatura, oktroisani, atentat.
18. Koji je ustav doneo kralj Aleksandar, kada i šta je novo uvedeno u državi?
19. Šta karakteriše spoljnu politiku kralja Aleksandra?
20. Gde je i kada kralj Aleksandar ubijen?
21. Ko je nasledio kralja Aleksandra, a ko je stvarno upravljao državom?
22.U čemu je suština sukoba Stojadinovića i Mačeka i šta karakteriše spoljnu politiku Stojadinovićeve Vlade?
23. Šta je konkordat i ko mu se suprotstavljao?
24. Kada je potpisan i šta je predviđao Sporazum Cvetković – Maček?
25. Šta karakteriše spoljnu politiku Vlade Cvetković – Maček?

недеља, 29. март 2020.

Raška (Srbija) u ranom srednjem veku






- Podsetite se gde je i kada stvorena Raška, jer smo o tome učili u odeljku Prve južnoslovenske države

- Konstantin Porfirogenit, vizantijski car i pisac, iz 10.veka i njegovo delo „O upravljanju državom“ najbolji je istorijski izvor za ranu istoriju Raške i srpskog naroda i to delo opisuje istoriju Srba od doseljavanja, pa do Porfirogenitovog vremena

- Prvi srpski knezovi - Višeslav, Radoslav i Prosigoj, poznati su samo po imenima

- Vlastimir iz 9.veka prvi je poznatiji srpski knez i osnivač prve srpske dinastije, koju su naučnici nazvali Vlastimirovići

-Ratovanje kneza Vlastimira protiv Bugara

- Ratovanje Vlastimirovih sinova Mutimira, Strojimira i Gojnika protiv Bugara i proterivanje Strojimira i Gojnika iz Raške po nalogu najstarijeg brata Mutimira

- Osveta kneza Petra Gojnikovića prema Mutimirovim sinovima koji su nasledili oca

- Ubistvo kneza Petra na dvoru bugarskog cara Simeona 917.

- 924.bugarski car Simeon osvaja Rašku

- 927.car Simeon umire i Raška se oslobađa bugarske vlasti

- Knez Časlav Klonimirović je poslednji vladar dinastije Vlastimirović

- Ratovanje kneza Časlava protiv Mađara i njegova pogibija 950.

+ Posle smrti kneza Časlava, istorija Raške je malo poznata sve do kraja 10.veka. Zna se da je tada došla u sastav Samuilovog carstva sve dok ga Vizantija nije uništila 1018., kada je Raška potpala pod vlast Vizantije.



DOMAĆI: Napisati teze u svesku, pročitati lekciju na stranama 100 – 101.