Странице

Оdeljenja

Milena Stefanović, prof.

Poštovani učenici,
Obraća vam se vaša profesorka istorije.
Na ovom blogu dobijaćete nastavne sadržaje, pitanja i uputstva.
Preporučujem praćenje bloga u danu održavanja našeg časa.

среда, 29. април 2020.

Aprilski rat u Jugoslaviji 1941.


-      
Bombardovanje Beograda 1941.
         Podsetite se šta karakteriše spoljnu politiku Kraljevine Jugoslavije u periodu od 1934. do 1941.
-        Protokol o pristupanju Jugoslavije Trojnom paktu potpisan u Beču 25. marta 1941.
-        Diplomatske note upućene jugoslovenskoj Vladi zajedno sa Protokolom
-        Vojni puč u Beogradu izveden u noći između 26. i 27. marta 1941.
-       Antifašističke demonstracije 27. marta 1941. 
          Direktiva 25 – plan Nemačke za napad na Jugoslaviju
-        Napad Nemačke i njenih saveznica na Kraljevinu Jugoslaviju 6. aprila 1941., kada je i počeo Aprilski rat.
-         Tok Aprilskog rata od 6. do 18. aprila
-         Stvaranje Nezavisne države Hrvatske (NDH) 10. aprila 1941.
-         Kapitulacija Kraljevine Jugoslavije potpisana u Beogradu 17. aprila, s tim da stupi na snagu 18. aprila, kada je i završen Aprilski rat.
-        Uzroci sloma Kraljevine Jugoslavije
-        Okupacija i rasparčavanje Kraljevine Jugoslavije
-         Teror okupatora nad stanovništvom
-          Kvislinzi ili kolaboracionisti – domaći izdajnici u Jugoslaviji
-          Oružani ustanci naroda Jugoslavije
-         Uloga Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) u organizovanju Narodno – oslobodilačkog pokreta (NOP) i oružanih ustanaka protiv okupatora
-         Jugoslovenska vojska u otadžbini (JVUO), tj. četnički pokret i njegova uloga u organizovanju otpora okupatoru 
         Građanski rat u Srbiji između NOP-a i četničkog pokreta i njegov uticaj na dalji tok istorijskog razvoja srpskog, pa i ostalih jugoslovenskih naroda.

Bombardovanje Beograda 1941.



DOMAĆI: Prepisati teze i pročitati lekciju na stranama 114 – 125. (za drugi razred) i 120-130. za IT2

уторак, 28. април 2020.

Pitanja za drugi kontrolni - Ratne operacije 1944. i 1945.

38. Ko je, kada i sa kojim ciljem preduzeo operaciju Overlord?
39. Ko je, kada i sa kojim ciljem preduzeo operaciju Anvil?
40. Kojom je operacijom i kada otvoren Zapadni front?
41. Zašto je podignut ustanak u Varšavi i kako je završen?
42. Kada je i posle koliko dana opsade oslobođen Lenjingrad?
43. Ko je, gde i zašto postavio Gustav liniju?
44. Ko je, gde i zašto postavio Gotsku liniju?
45. Koje je novo naoružanje počela da koristi nemačka vojska, a šta su počeli da koriste Japanci?
46. Gde je Crvena armija probila nemački front u februaru 1945. i sa kojim ciljem?
47. Čija je vojska i kada prva ušla u Berlin?
48. Gde su se vodile najveće bitke u Pacifiku tokom 1945.?
49. Kada se i kako završio rat na Italijanskom frontu?
50. Gde je i kada potpisana kapitulacija nemačke vojske u Evropi?
51. Koji se dan i zašto naziva Danom pobede?
52. Kada su, gde i zašto bačene atomske bombe?
53. Kada se i kako završio rat u svetu?

недеља, 26. април 2020.

Turska osvajanja na Balkanu




-   Podsetite se najvažnijih događaja iz perioda vladavine cara Dušana.
-   Situacija na Balkanu pre dolaska Turaka
-   Raspadanje Srpskog carstva na više feudalnih oblasti, čiji se gospodari ponašaju kao vladari u malom
-   Srpski feudalci koji se osamostaljuju posle smrti cara Dušana:
1.  knez Vojislav Vojinović – gospodar krajeva od Kosova do Dubrovnika
2.  braća Balšići – gospodari Zete
3.  Vuk Branković – gospodar Kosova
4.  župan Nikola Altomanović – gospodar Rudnika i Užica, a kasnije preoteo oblasti strica Vojinovića i gospodario krajevima sve do primorja
5.  despot Jovan Uglješa Mrnjavčević – gospodar Istočne Makedonije
6.  kralj Vukašin Mrnjavčević – gospodar Zapadne Makedonije
7.  knez Lazar Hrebeljanović – gospodar Novog brda, a kasnije od Altomanovića preoteo Rudnik i Užice, a od Radiča Brankoviča Braničevo
-   Pobuna Simeona (Siniše – Dušanovog polubrata) protiv sinovca, cara Uroša.
-   Poreklo Turaka
-   Osvajanja Turaka Seldžuka
-   Osman (1288 – 1326) – upravljao najvećim emiratom, tj. posedom u Maloj Aziji, posle raspada države Turaka Seldžuka, osnivač je Osmanlijske države i dinastije
-   Orhan (1326 – 1362) – Osmanov sin, započeo osvajanja na Balkanu, takođe osvojio Brusu u Maloj Aziji i načinio je prestonicom Osmanske države
-   Prva turska osvajanja na Balkanu: Galipolje 1354. i Jedrene 1362.
-   Murat I (1362 – 1389) – Orhanov sin, preneo prestonicu iz Bruse u Jedrene i  nastavio osvajanja na Balkanu
-   Marička bitka 26.9.1371. i njene katastrofalne posledice
-   Bitke na Dubravnici 1381. i na Pločniku 1386.
-   Boj na Kosovu 28.6.1389.  – najznačajniji događaj srpske srednjevekovne istorije i najopevaniji u narodnoj poeziji
-   Zablude i neistine u vezi sa bojem na Kosovu: smrt 9 Jugovića, Kosovka devojka, izdaja Vuka Brankovića, uloga Kraljevića Marka

DOMAĆI: Prepisati teze i pročitati lekciju na stranama 149 – 152.

среда, 22. април 2020.

Bosna od 12. do 15. veka




-   Podsetite se gde je i kada nastala Bosna, o čemu smo govorili u odeljku Prve južnoslovenske države
-   Pitanje je zašto je tako kasno nastala – tek u 12.veku. Svakako zbog lošeg geografskog položaja, udaljenosti od važnih trgovačkih puteva i izolovanosti od ostalog sveta. Vaša lekcija u udžbeniku počinje sa 12.vekom, ali šta je bilo sa Bosnom do tada? Nema mnogo podataka, ali se sredinom 10.veka, za vreme kneza Časlava Klonimirovića, nalazila u sastavu Raške. Nakon njegove smrti, možda je bila u sastavu Samuilovog carstva, što nije potvrđeno, ali je svakako sigurno da je posle 1018. došla pod vlast Vizantije. Od Vizantije Bosnu je osvojio zetski kralj Bodin da bi se nakon njegove smrti početkom 12. veka Bosna odvojila od Zete i počela samostalno da razvija.
-   Ban Kulin (1180 – 1204) – osnivač samostalne Bosne
-   Crkva bosanska – jeretička crkva koju su osnovali bogumili (u Bosni nazvani patareni). Njome upravljaju ded, gosti i starci koji se biraju iz redova krstjana. Krstjani su monasi koji žive u zajednicama zvanim „kuće“, poste celog života, ne žene se, ne idu u rat, veoma su obrazovani i često obavljaju diplomatske misije na stranim dvorovima u ime bosanskih vladara.
-   Napadi Mađarske i katoličke crkve na Bosnu tokom 13.veka
-   Ban Stjepan II Kontromanić (1322 – 1353) i njegova osvajanja
-   Ban Tvrtko I Kontromanić (1353 – 1391) i njegova osvajanja
-   1377. ban Tvrtko krunisan je za kralja Srbije, Bosne, Hrvatske, Dalmacije i primorja
-   Bitka kod Bileće 1388.
-   Uloga i učešće bosanske vojske u boju na Kosovu 1389.
-   Sukobi feudalnih porodica Pavlović, Hrvatinić i Kosače oko vlasti posle smrti kralja Tvrtka
-   1463. Turci osvajaju Bosnu i to je kraj samostalne srednjevekovne bosanske države

DOMAĆI: Prepisati teze i pročitati lekciju na stranama 145. i 146.